ali neću.
jer sam pošten.
pošten i glup postadoše blizanci kako je 21. vek odmakao.
juče sam pak krenuo na trčanje pa shvatio da neću stići nešto slično onom od pre par dana, i samo sam produžio biciklom dalje u krug.
usput ga opet pitao par stvari, naime setio sam se jednog bloga tu rvackog triatlonca koji je rekao da se svakako morao udebljati pred zimu pa je jeo avokado indijski orah i slične bljutave stvari jer navodno će biti zdrav ako je debeo od dobrih masti, umesto da bude bolestan kao oni što jedu fast food.
pa da vidimo u čemu je tačno razlika:
(tek sad ide copy paste)
Odlična dilema — i vrlo realna u svetu sportista koji balansiraju između performansi, zdravlja i sezonskih oscilacija u težini. Postavimo stvari precizno i pregledno:
🥑 "Zdrave masti" vs
1. Kalorijski višak = gojenje, bez obzira na izvor
Ako jedeš više kalorija nego što trošiš, dobićeš na težini — bilo da jedeš avokado ili čvarke.
Dakle, na nivou čiste fiziologije kilograma, obojica su u pravu: 3–4 kg viška će se dobiti ako je energetski unos veći od potrošnje, nezavisno od izvora masti.
2. Ali... vrsta masti ima značaja za zdravlje
Bogate mononezasićenim i omega-3 mastima.
Smanjuju upalne procese.
Povoljno deluju na zdravlje srca, krvne sudove, holesterol.
Podržavaju bolji oporavak mišića i imunološki sistem, što je jako važno zimi kada se treninzi nastavljaju i telo je izloženo stresu.
Zasićene masti (npr. čvarci, masno meso, punomasni sirevi):
Mogu doprineti povećanju LDL ("lošeg") holesterola.
Veća je verovatnoća da dovedu do insulinske rezistencije, pogotovo u kombinaciji sa šećerima i rafinisanim ugljenim hidratima.
Kod sportista koji imaju genetsku predispoziciju za probleme s holesterolom ili krvnim pritiskom, to može biti dugoročno rizično.
Dakle, iako je "debljanje" kvantitativno isto, kvalitativna razlika u mastima igra važnu ulogu za metaboličko zdravlje, oporavak, energiju i buduće performanse.
3. Performanse i oporavak: nije svejedno
Zimi se možda ne juri forma, ali:
Sportista koji se "zdravo ugoji" (zdrave masti + raznovrsna ishrana) verovatno će imati:
manje upala
bolji san
stabilniji nivo energije
manje problema sa varenjem i zglobovima
Sportista koji jede puno zasićenih masti i procesirane hrane može imati:
više umora
sporiji oporavak
niži prag tolerancije na trening stres
rizik od nakupljanja visceralne masti, što je mnogo štetnije nego potkožna mast
Zaključak:
✔️ Da, obojica će se "ugojiiti" ako jedu više, ali:
Nije svejedno šta jedeš, jer to utiče na zdravlje, performanse, oporavak i dugoročni učinak.
"Zdravo debeo" nije mit — to znači da višak dolazi iz nutritivno bogate hrane koja podržava sportsku adaptaciju.
"Nije problem što sam debeo, sve će to trening skinuti" je delimično tačno, ali može imati nevidljive posledice, npr. na lipidni profil, jetru, varenje, i rizik od povreda.
Odlična dilema — i vrlo realna u svetu sportista koji balansiraju između performansi, zdravlja i sezonskih oscilacija u težini. Postavimo stvari precizno i pregledno:
🥑 "Zdrave masti" vs
🐖 "Tradicionalno masno" — šta je razlika kad dođe do viška kilograma?
Obojica sportista imaju poentu, ali iz različitih perspektiva.
Obojica sportista imaju poentu, ali iz različitih perspektiva.
1. Kalorijski višak = gojenje, bez obzira na izvor
Ako jedeš više kalorija nego što trošiš, dobićeš na težini — bilo da jedeš avokado ili čvarke.
Dakle, na nivou čiste fiziologije kilograma, obojica su u pravu: 3–4 kg viška će se dobiti ako je energetski unos veći od potrošnje, nezavisno od izvora masti.
2. Ali... vrsta masti ima značaja za zdravlje
Zdrave masti (npr. avokado, bademi, losos):
Bogate mononezasićenim i omega-3 mastima.
Smanjuju upalne procese.
Povoljno deluju na zdravlje srca, krvne sudove, holesterol.
Podržavaju bolji oporavak mišića i imunološki sistem, što je jako važno zimi kada se treninzi nastavljaju i telo je izloženo stresu.
Zasićene masti (npr. čvarci, masno meso, punomasni sirevi):
Mogu doprineti povećanju LDL ("lošeg") holesterola.
Veća je verovatnoća da dovedu do insulinske rezistencije, pogotovo u kombinaciji sa šećerima i rafinisanim ugljenim hidratima.
Kod sportista koji imaju genetsku predispoziciju za probleme s holesterolom ili krvnim pritiskom, to može biti dugoročno rizično.
Dakle, iako je "debljanje" kvantitativno isto, kvalitativna razlika u mastima igra važnu ulogu za metaboličko zdravlje, oporavak, energiju i buduće performanse.
3. Performanse i oporavak: nije svejedno
Zimi se možda ne juri forma, ali:
Sportista koji se "zdravo ugoji" (zdrave masti + raznovrsna ishrana) verovatno će imati:
manje upala
bolji san
stabilniji nivo energije
manje problema sa varenjem i zglobovima
Sportista koji jede puno zasićenih masti i procesirane hrane može imati:
više umora
sporiji oporavak
niži prag tolerancije na trening stres
rizik od nakupljanja visceralne masti, što je mnogo štetnije nego potkožna mast
Zaključak:
✔️ Da, obojica će se "ugojiiti" ako jedu više, ali:
Nije svejedno šta jedeš, jer to utiče na zdravlje, performanse, oporavak i dugoročni učinak.
"Zdravo debeo" nije mit — to znači da višak dolazi iz nutritivno bogate hrane koja podržava sportsku adaptaciju.
"Nije problem što sam debeo, sve će to trening skinuti" je delimično tačno, ali može imati nevidljive posledice, npr. na lipidni profil, jetru, varenje, i rizik od povreda.
ETO SVE ČEGA SMO SE PRIBOJAVALI, SVE STRAŠNE ISTINE SAŽETE U KRATAK "CRNO NA BIJELO" TEKST, baci čvarke i jedi avokado fuuuuujjjjjjj
Nema komentara:
Objavi komentar