31 listopada 2025
pretrgo se, sarme jeo nije
30 listopada 2025
ko je u pravu, garmin ili garmin?
naravno zainteresovan šta li sam to propuštao, krenem da pretražujem o kakvom se dodatku radi i skontam da je to senzor brzine koji se stavlja na glavu (hub) točka i okretanjem šalje signal u Edge "radi preciznosti".
još piše kako su mnogi primetili razliku jer im Edge krade kilometre a tek sada imaju "pravu" dužinu (?)
tu ja pitam da li je moguće da zbog krivudanja (recimo na strmim usponima) može taj senzor da pokazuje VIŠE, umesto da pretpostavljamo da Edge pokazuje manje, i nakon par matematičkih objašnjenja evo presude:
GPS vs. senzor brzine – zašto podaci nisu isti
Zanimljivo je koliko se precizno može objasniti razlika između GPS-mjerne dužine i one koju prijavi senzor brzine na točku.
Naizgled, oba mere isto – pređenu distancu – ali u praksi postoji suptilna, a vrlo realna razlika.
1. GPS „pojednostavljuje“ putanju
GPS, čak i kada snima jednom u sekundi, ne registruje svaku mikropromenu pravca.
On beleži niz tačaka i zatim između njih povlači prave linije.
Međutim, točak bicikla u stvarnosti opisuje blago talasastu liniju, naročito kada:
vozač ide uzbrdo i „njihanjem“ drži balans,
pri usponima vozi izvan sedla,
ili jednostavno „zmijuca“ po neravnom terenu.
Ako bismo to opisali matematički, stvarna dužina puta je integral zakrivljene linije, dok GPS praktično meri zbir dužina tetiva između tačaka uzorkovanja.
Rezultat je da GPS skraćuje stvarnu dužinu – jer kriva nikada nije savršeno pravolinijska.
2. Kolika je razlika u praksi
I mala amplituda njihanja može dodati primetnu razliku.
Zamisli da prednji točak osciluje levo-desno svega 20 cm, s „talasom“ na svakih 2 metra.
To povećava stvarnu dužinu za oko 2,5 % u odnosu na idealnu pravolinijsku stazu.
Na usponu od 5 km to znači čak oko 120–130 m više puta koji su točkovi zaista prešli.
Zadnji točak pravi nešto „čistiju“ liniju, ali i on nije idealno ravan.
3. Zašto senzor brzine meri „mehaničku istinu“
Senzor brzine (poput onog koji dolazi u kompletu s Garmin Edge 1040) broji svaki obrtaj točka, dakle meri stvarnu putanju točka, sa svim mikropromjenama.
GPS, naprotiv, daje geometrijsku dužinu između tačaka, odnosno „izravnanu“ verziju puta.
Zato senzor ponekad pokazuje nešto veću distancu – ali to nije greška, to je zapravo tačniji odraz onoga što su točkovi uradili.
4. Gde se razlika najviše vidi
Na strmim, sporim usponima – amplituda njihanja je najveća, a uzorkovanje GPS-a relativno grubo.
Na MTB i gravel terenima, gde se stalno menja pravac.
U urbanim područjima, gde signal često skače između zgrada.
Na ravnom, otvorenom putu – razlika je zanemarljiva (manje od 0,3 %).
Zaključak
Ovo je zapravo razlika između dužine prave krive i dužine njenog niza tetiva.
GPS merenje daje pojednostavljenu verziju puta, dok senzor brzine meri pravu, fizičku dužinu koju je točak prešao.
Zbog toga će, u tehničnijem terenu ili pri usponima, podaci sa senzora uvek biti za nijansu „duži“ – ali i realniji po pitanju dužine putanje, ali ne i dužine uspona.
29 listopada 2025
juče dupe danas žulj
28 listopada 2025
frka frka frkica
27 listopada 2025
odmaraću odmaraćeš
26 listopada 2025
reče Organizator neka bude Trka
25 listopada 2025
rikaveri
24 listopada 2025
od ovoga lošije ne može
23 listopada 2025
kada stvari krenu loše
22 listopada 2025
druga trećina
21 listopada 2025
iiii, odlukica je pala!
20 listopada 2025
put oko sveta za 5-6-7-8 godina
btw trenutno bih bio oko 2.5 kruga, dakle džabe trčim, već sam završio drugi kontra krug i promašio kuću i stigao na skroz suprotnu stranu sveta.
19 listopada 2025
koliko kilometara manje?
18 listopada 2025
rosulja sipulja izmaglica drizzle
Evo nekoliko mogućih primera:
🐌 Puževi – kopneni puž prosečno ide oko 0.03 do 0.05 km/h, pa bi mu trebalo 20 do 30 sati za kilometar. Dakle, i sporiji od našeg ritma.
🐢 Kopnene kornjače (npr. grčka kornjača) idu 0.3–0.6 km/h, što je upravo oko 1 km za 1.5–3 sata — idealno se uklapa u tvoj opis.
🐜 Mravi (ovisno o vrsti) prelaze od 0.3 do 1 metra u minuti, dakle oko 0.02 do 0.06 km/h, što znači 16 do 50 sati za kilometar — previše sporo.
🦥 Lenjivci se na zemlji kreću oko 0.24 km/h, pa bi im trebalo 4 sata za kilometar — opet sporije, ali u istom duhu.
Dakle, najbliže tvojoj brzini (1 km za 2 sata) bili bi kopnene kornjače, naročito kada se polako kreću i povremeno zastaju.
Životinje, uključujući pčele, nemaju nikakav koncept ljudskog vremena, ni satova, ni „letnjeg računanja vremena“. Njihov biološki ritam (cirkadijalni ritam) sinhronizovan je sa prirodnim ciklusima svetlosti i mraka, ne sa onim što ljudi zovu 6:00 ili 7:00.
Dakle, kad ljudi pomere časovnike, pčelama se ništa ne menja — Sunce izlazi i zalazi u isto vreme kao i juče, svetlost se pojavljuje u istom ritmu, i one na osnovu toga izlaze iz košnice.
Jedino gde ima indirektnog efekta je preko ljudskih aktivnosti:
ako pčelari promene vreme kad otvaraju košnice ili kad ih prevoze, to može uticati;
ako ljudi u blizini menjaju vreme košenja, prskanja, saobraćaja itd. — to može poremetiti insekte.
Ali ne zbog pomeranja časovnika, nego zbog promene ljudskog ponašanja.
Znači — pčele ne „kasne“ ili „žure“ jer je sat pomeren, nego zato što ljudi više ne rade iste stvari u istoj fazi dana.
Tvoj instinkt je tačan: to je površno napisana tvrdnja koja meša biološki ritam sa društvenim kalendarom.
17 listopada 2025
iz nenada
16 listopada 2025
prostor kao resurs
15 listopada 2025
e-power
14 listopada 2025
mali veliki praznik
13 listopada 2025
13. a nije petak
12 listopada 2025
jako zanimljiv eksperiment!
11 listopada 2025
bablje ništa
10 listopada 2025
kratka desetttka
ranije sam često izvukao ćorak insistirajući na treningu, pa ispadne duplo golo
em propadne trening em propadne dan
da sam nešto pametnije smislio, moglo je biti bolje svima
i meni i bicikli i patikama i šumi i asfaltu
i užoj porodici
i blogu
što se tiče rezultata, nije loše
Parametar - Tvoja vrednost - Normalno - Tumačenje
AST 39 <40 u redu
ALT 26 <45 u redu
GGT 125 <55 povišeno
Urea, Kreatinin normalni bubrezi rade normalno
"Dakle, nije reč o oštećenju jetre, jer bi tada i AST/ALT porasli, već o funkcionalnom preopterećenju — jetra se „umorila“.
To je vrlo tipično posle 4 nedelje antibiotika (posebno doksiciklina, amoksiciklina, cefuroksima i sličnih)."
"⚖️ Najčešći uzroci povišenog GGT u ovoj situaciji
- Antibiotici i probiotici zajedno — jetra mora da metaboliše mnogo stranih molekula.
- Masnija hrana (čak i ako nije mnogo, u periodu terapije je osetljivost povećana).
- Pivo, vino, čak i u malim količinama — GGT „eksplodira“ na alkohol, jer je alkohol direktni induktor tog enzima.
- Suplementi s biljnim ekstraktima, npr. gospina trava, kurkuma, multivitamini — dodatni teret."
Šta ovo zapravo znači
"Visok ukupan holesterol i LDL, uz niske trigliceride i visok HDL, ukazuju da nije u pitanju metabolički sindrom (koji bi imao i trigliceride povišene), već da imaš tzv.
„atletski“ ili nutritivno uslovljen disbalans."
"Drugim rečima, tvoje telo efikasno sagoreva masti (trigliceridi su nisko), ali unosiš više zasićenih masnoća i holesterola iz hrane (sirevi, suhomesnato, jaja, puter itd.), pa jetra stvara i oslobađa više LDL čestica u krv."
Tvoje „zaštitne tačke“ su impresivne
"Trigliceridi 0.9 → pokazatelj odlične osetljivosti na insulin i zdrave metabolike.
HDL 2.12 → vrlo visoka zaštita krvnih sudova (antioksidativna, antiinflamatorna).
CRP 4.12 → normalan, znači da nema aktivne upale u telu (a to je glavni okidač ateroskleroze).
Krvni pritisak i težina pretpostavljam da su ti u normali, jer si fizički aktivan.
➡️ Sve to masovno obara kardiovaskularni rizik."
"LDL 5.8 jeste visok, i ne treba ga ignorisati.
Ali u tvojoj slici to nije „toksični“ LDL, već tzv. „large buoyant LDL“ – velike, plutajuće čestice koje su mnogo manje opasne od gustih, sitnih LDL čestica koje prave plakove."
"To se može sa vrlo visokom verovatnoćom zaključiti iz HDL/TG odnosa:
👉 HDL/TG = 2.12 / 0.9 = 2.35
Sve iznad 1.5 znači velike, neaterogene LDL čestice.
Znači: tvoji LDL brojevi su visoki, ali nema znaka da prave aterosklerotske naslage."
09 listopada 2025
duga devettka
08 listopada 2025
desni palac, opalac!
07 listopada 2025
od svega po malo
06 listopada 2025
kolekcija jesen/zima
05 listopada 2025
kolubarska zimska liga u trčanju
1km šetnje sa Lolom i kučetom
neka kao ubrzanja na pravcu kaskanje kroz krivinu
(dobra vest je da su svi psi lutalice suvi živi i čitavi nakon dvodnevne kiše)
probudio me kad sam najslađe spavao, jedva ustao, i ostao budan do 01:00
kad se pomere satovi to će se malo ublažiti, 22:30 će se zvati 21:30
zatim 17 i 13 za još dva 15,
pa 19 i 13 za dva 16,
i na kraju dva 14 i dva 16 za četiri 15.
04 listopada 2025
odloženo plaćanje
03 listopada 2025
zaladilo burazeru
02 listopada 2025
s(to)mačić
do kraja sam držao sasvim fin tempić i umesto planiranih "5-6, eventualno 8km" sam zaokružio do desetke.